colorlin.gif

Logo2 Copyright © 1985 by Berezina Matokovic
Split , 19.05. - 03.06.1994.

Galerija umjetnina
Art Gallery - Galerie d'art -
Galería de arte

bor676.jpg
Logo HDLU Logo Galerija
colorlin.gif
English Français Español
Plet.gif
Logo3 Copyright © 1985 by Berezina Matokovic Kriti~ki osvrt: Marina Boti}-Bego / Katalog

Infi{anoj u lipotu ri~i svoje uro|ene ~akav{tine, nadahnutoj vonjima, {u{urom i kolurima rodne Dalmacije, estetski po{tenoj slikarici, BEREZINI MATOKOVI} je umjetnost dosu|ena kao blagoslov Bo`ji i sudbinski izazov i tantancjun ne~astivog. Suprotiva svagda{njem, prepoznavanje Usuda, prihva}anje fatuma, Su|enica umjetnost je slikarici uzdarje posve}enom daru i odabiru, inicijacija u svijet odabranih, umjetnost kao blagost i pokora. I dok u poeziji izvorne ~akav{tine Berezina oslikava kolorit zavi~ajne mikrolokacije, u slikarstvu spoznaje osje}ajnost univerzalnog i kozmi~kog.

Njeni pejza`i li{eni su ljudske prisutnosti, ali ne i egzistencijalnih pitanja ljudskog bitka. To odsustvo ljudi ne zna~i da zazire od slikanja ljudskog lika; naprotiv, ona je vrstan portretist koji zna prodrijeti u psihu i karakter portretiranih, pa rado uzima ljudski lik kao predlo`ak za slikarsku studiju akta, ruke, glave .....

Na slikama ove izlo`be Berezina svjesno odustaje od prikazivanja ljudi, ~ije prisustvo bi opteretilo ~isto}u i samosvijest njenih pejza`a. To nisu ljupki pejza`i koji umjetnicima pru`aju rje{enja likovnih problema, od pojedina~nih kromatskih do ritmi~kih i kompozicijskih. Pojedina~ni isje~ak pejza`a otkriva skrivenu kontemplaciju i oniri~ku simboliku metafizi~kog. Idu}i od pojedina~nog prema op}em jedinstvu, sintezi materije, uklanjaju}i zamke municioznog likovnog "graviranja" i usitnjavanja, naslu}ujemo nove tendencije i redukcije.

Ako u prvim ranijim koloristi~kim pejza`ima prepoznajemo duhovnu bliskost naspram velikim hrvatskim pejza`istima (Jeronim Mi{e, Ljubo Babi}, Antun Motika), recentni pejza`i ne duguju slobodu nikome. Tako od tenebroznog nijansiranja slikarica dolazi do gotovo monokromatskog izraza. U krajolicima linija horizonta stapa métier vode i zraka, mora i neba u jedno, nedjeljivo, u onu pramateriju koja je za~etak svega. Od ranih kataklizmi~kih oluja koje nalikuju stvaranju svijeta, ali i posljednjem sudnjem danu do mirnih konteplativnih krajobraza oslobo|enih naracije. Slikarski, od municiozno nijansiranih detalja do gotovo geometrijskih apstraktnih povr{ina ~iste boje. Nebo je bijelo, ali sluti plavetnilo; more je bijelo, ali priziva beskrajne modre dubine. Kao da ono ~ega nema, od ~ega se svjesno odustalo ekspresivno{}u likovnog izri~aja, sugerira i potencira realnost nenaslikanog "portretnog" pejza`a. Kontrast svijetlih neoslikanih povr{ina i tamnih linearnih oblika harmoni~no je uravnote`en. Tolika disciplina, likovna redukcija u kojoj se odricanjem dobija, apsolutno je autohtoni likovni izri~aj. Takva samokontrola karakteristi~na je vi{e arhitektima nego slikarima koji vole dogra|ivati i dekorirati sliku. Ovo slikarstvo kao da se temelji na Mies van der Roheovoj doktrini "manje a vi{e".

Pejza`i su naj~e{}e izdvojeni, usamljeni segmenti, nikada panoramske vizure, sve vi{e se reduciraju i detaljiziraju, a metoda je gotovo filmske ekpozicije, zumiranje prema uve}anju (sjetimo se Antonionijevog filma "Blow up"). Kadriranje detalja evidentno je na triptihu s borovima. Mo`da ta potreba, nagon prema egzaktnom, rezultira iz Berezininog mentalnog sklopa, naviklog na ra~unarsko razmi{ljanje i programiranje. To ne prejudicira odsustvo osjetilnog i oniri~kog. Naprotiv, to egzaktno pridonosi misaonom ali i osloba|a od zamke sentimentalne emotivnosti. Struktura i harmonija pridonose ritmu slikanih i neoslikanih povr{ina. Ekspresionisti~ka apstrakcija vodi simbolizmu i otvara neslu}ene mogu}nosti ~isto likovnog izri~aja, u kojem fragment motiva nagovje{tava katarzu i sintezu ikonografskog i likovnog. Time se otvara zadani okvir podloge, motiv i "energija" likovnog misaono se prenosi izvan materijalnog ekrana platna, pa promatra~ intelektualnim anga`manom postaje sudionik likovnog stvaranja.

Interesantno je da Berezina ne slika arhetipsku maslinu, to prastablo zavi~aja i hraniteljicu, simbol Mediterana od helenisti~kih vremena na ovamo. Njen motiv su borovi koji naj~e{}e figuriraju kao samostalni objekt {to je, reklo bi se, lajt-motiv ove izlo`be. Ipak se ponegdje pojavljuje arhitektura srasla s pejza`om u harmoni~nu cjelinu: seoski crkveni toranj s krovi{tem crkve tek proviruje iza grobljanskih ~empresa Srednjeg Sela na [olti, mahovinom obrasle skaline spu{taju se niz obronke Marjana, a klupa u hladovini borova pru`a odmori{te usamljenim ili zaljubljenim {eta}ima. Prepoznajemo marjanske osamnice, lokalitete Je`inca, Ka{teleta ili Ka{una, gdje jo{ u anti~ko vrijeme bija{e Dijanin hram, ad Dianum. Tek ponegdje ~empres ili agava zamijene bor, ili se arhitektura izdvaja, osloba|a pejza`a, pa su gradske skaline flankirane kor}ulanskim ku}ama i voltima. Ti gradski predjeli, izlizane kamene skaline, drevne ku}e spu{tenih {kura ne odaju tragove ~ovjeka.

Onkraj realnosti slikarstva, ili bolje, cjelokupne Berezinine umjetnosti i osobnog `ivotnog kreda, nastala je i ova izlo`ba, kao isje~ak i kontrapunkt autorskih razmi{ljanja, mogu}nosti i samozatajnih zavjeta.

colorlin.gif

Logo3 Copyright © 1985 by Berezina Matokovic
Galerija slika
Art Gallery - Galerie des peintures -
Galería de pintura
Statistika
Statistics - Statistiques - Estadística
Republic of Croatia

Home Page Created by: bmatokov@public.srce.hr