colorlin.gif

Logo2 Copyright (c) 1985 by Berezina Matokovic
Zahvala * Thanks * Merci * Gracias
colorlin.gif
Plet.gif

Dr BABIC, IVO, povjesnicar umjetnosti i arheolog (Trogir, 17.06.1946.).

U Zagrebu je zavrsio Filozofski fakultet na kojemu je i doktorirao 1982. s temom Organizacija zivota u prostoru izmedju Trogira i Splita. Od 1974. je ravnatelj Muzeja grada Trogira; od 1977. predaje na Filozofskom fakultetu u Zadru a od 1979. na Nastavnickom fakultetu u Splitu. Uz teme iz arheologije i povijesti umjetnosti istrazuje i problematiku zastite covjekove prirodne i urbane okoline.

BIBL.: Urbanisticko-konzervatorska problematika Sibenika, Mogucnosti, 1972,4; Tri srednjovjekovne crkvice izmedju Sibenika i Trogira, Prilozi-Dalmacija, 1972; Anzuvinski grbovi u Trogiru i Sibeniku, ibid, 1975; Trogir -fotomonografija , Zagreb 1976; Problemi zastite povijesne jezgre Trogira, Arhitektura, 1977,160-61; Kulturna i umjetnicka bastina Trogira, u djelu: P.Andreis, Povijest grada Trogira II, Split 1978; Prilog trogirskoj sfragistici, Prilozi-Dalmacija, 1980; Prostor izmedju Trogira i Splita, Trogir 1984; Starokrscanski ulomci iz Trogira, Prilozi-Dalmacija, 1985; Agnus Dei na crkvi Sv.Ivana Krstitelja u Trogiru, ibid., 1988; Trogirska katedrala, Zagreb 1989.

colorlin.gif
Plet.gif

BARAS, FRANO, kazalisni kriticar, pisac i prevodilac (Split, 05.11.1931.).

Osnovnu je skolu polazio u Splitu, gdje je god. 1950 zavrsio i klasicnu gimnaziju. Romanske jezike i knjizevnost diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1956). Vise puta boravio je u Francuskoj, proucavajuci upravno i umjetnicko ustrojstvo pariskih kazalista. Od 1958. radi u Splitu kao upravitelj Skole stranih jezika Narodnog sveucilista, potom je od 1966. profesor francuskog jezika i knjizevnosti na Pedagoskoj akademiji, a od 1978. visi predavac na Nastavnickim studijima zadarskog Filozofskog fakulteta. Francuska vlada odlikovala ga je 1974. ordenom viteza Palmes Académiques. Bio je kazalisni kriticar Slobodne Dalmacije (1962-1969) i povremeno Borbe (1963-1964, 1967). Urednik je biblioteke Kairos (1966-1968), jedan od pokretaca avangardnih scena Akroama-21 (1966) i Kripta-70 (1970). Kao direktor Drame Narodnog kazalista (1970-1972) i voditelj dramskog programa Splitskog ljeta (1972, 1973) zalagao se za osuvremenjivanje kazalisnog zivota. javio se 1952. pjesmama u Knjizevnom Jadranu te prijevodima u Horizontu i Vjesniku u srijedu. Prijevode s romanskih jezika i engleskog objavljuje i u Novela-filmu (1953, 1955, 1956), Narodnom listu (1956) te u Mogucnostima (1958-1967). U njegovu prijevodu izvedene su u Splitu drame Ljudski glas J. Cocteaua (1966) i Sluskinje J.Genêta (1970). Ulomak iz suvremenog romana Okamine objavio je u Mogucnostima (1969), a pripovijetke u casopisima Dubrovnik (1968) i Vidik (1978). Kazalisnim esejima te putopisima javljao se od 1953. u Vjesniku, Telegramu, Slobodnoj Dalmaciji i Nedjeljnoj Dalmaciji. Priredio je i preveo knjigu Iz memoara marsala Marmonta (Split, 1977). O napoleonskoj upravi u nasim krajevima objavio je desetak studija (Radovi Pedagoske akademije (Split, 1975-1979). Od 1976 pise o kulturnoj povijesti Dalmacije (Nedjeljna Dalmacija, Vjesnik, Fokus, Treci program Radio-Zagreba).

DJELA: Snovi a porculansku lutku, Split 1963. LIT: Tomislav lalin: Nadrealna stanja duha, Slobodna Dalmacija, 21 (1954) 12. II. - Ivica Mlivoncic : Dalmacija vidjena ocima marsala Marmonta. Ibid., 36(1978) 24.II. - Vojko Mirkovic: Hrvatska posljeratna kazalisna kritika. Prolog, 12(1980) 43, str.66-68.

colorlin.gif
Plet.gif

Dr BAUER, ANTUN, povjesnicar umjetnosti i muzeolog (Vukovar, 18. 08.1911.).

Diplomirao i doktorirao u Zagrebu 1937. Direktor Gipsoteke grada Zagreba, koju je sam osnovao, kao i arhiv za likovne umjetnosti uz nju (1937-52), direktor Hrvatskog skolskog muzeja u Zagrebu (do 1958), predstojnik Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu, koji je takodjer osnovao dijelom vlastitom gradjom (1968-75). Predaje muzeologiju na postdiplomskom studiju Sveucilista u Zagrebu (od 1966), znanstveni savjetnik Referalnog centra (od 1975), urednik casopisa Muzeologija i Informatica museologica (1952-76). Svojim donacijama pridonio osnutku Gradskog muzeja i Galerije umjetnina u Vukovaru.

BIBL.: Rimska olovna plastika, VjHad, 1936, 17; Gipsoteka 1937-1947, Zagreb 1948; Postav zbirke moderne plastike u Gipsoteci, Zagreb 1948; Muzeji i arhivi u Hrvatskoj (koautor), Zagreb 1957; Koncepcija i zadaci numizmaticke zbirke, Numizmaticke vijesti, 1963,19; Numizmaticke zbirke u pokrajinama i lokalnim muzejima, ibid., 1964, 21 i 22.

LIT.: I.Bach, 25.godisnjica rada dra Antuna Buera, Vijesti MK, 1958,4.

colorlin.gif
Plet.gif

BOTTERI-DINI, JOSIP, slikar (Zagreb, 03.06.1943.).

Akademiju likovnih umjetnosti zavrsio u Zagrebu ( M.Stancic). Nastavnik u Kninu i Bolu, a zatim djeluje kao slobodan umjetnik u Splitu. Boravio u Italiji, Francuskoj i SAD. Osim stafelajnog slikarstva radi i vitraje s religioznim i kulturno-povijesnim temama, koji su po fakturi bliski slikarstvu akcije (Zupna crkva u Bolu, Gospa od Otoka u Solinu, Sveti Dominik i hotel "Bellevue" u Splitu) i zidne slike (hoteli u Bolu i Kuparima). Samostalno izlagao u Splitu, Zagrebu, Zadru, Trogiru, Milanu, Parizu i Los Angelesu.

LIT.: P.Selem, Slikarski teatrum mundi, Odjek, 1972,22; J.Depolo, Josip Botteri-Dini (monografija), Zagreb 1990.

colorlin.gif
Plet.gif

CRNOBORI, MARIJA, dramska glumica (Banjole, Istra, 01.10.1918.).

Do 1942 zavrsila Strucnu uciteljsku, zatim Glumacku skolu u Zagrebu. Pocela je glumiti 1941 u Hrvatskom narodnom kazalistu u Zagrebu gdje ostaje do 1946; igrala je u Rijeci 1946-47, a od 1947 u Jugoslovenskom dramskom pozoristu u Beogradu. Tanana u izrazu, uvijek odmjerena, uskladjena u pokretu, stavu i tonu, s pravilnom i izvanredno lijepom dikcijom tonski raznovrsnom, Crnobori ima sve kvalitete da svoja glumacka ostvarenja pretvara u uzbudljive umjetnicke dozivljaje.

Glavnije uloge: Lujza (Schiller, Spletka i ljubav), Larisa (Ostrovski, Bez miraza), Sonja (Cehov, Ujak Vanja), Ljubov Jarovaja (Trenjov), Antigona (Sofoklo), Kandida (Shaw), Regana (Shakespeare, Kralj Lear), Fedra (Racine), Klara (Krleza, Leda), Ifigenija (Goethe), Titanija (Shakespeare, San ljetne noci), Kraljica (Shakespeare, Hamlet), Infantkinja (Corneille, Le Cid). Uspjesno je glumila i u domacim filmovima: Teodora (Sofka), Marija (Prica o fabrici), Ema (Posljednji dan), Jele (Nevera).

colorlin.gif
Plet.gif

DEZELIC, DJURO, (prof.dr.sc.med.) kemièar, medicinski informaticar, red.prof. Medicinskog fakulteta u Zagrebu i veleposlanik RH u (Kraljevini Danskoj, Kraljevini Norveskoj i Republici Islandu) Republici Slovackoj (Zagreb, 08.02.1935.).
NAOBRAZBA: Prirodoslovno-matematicki fakultet u Zagrebu (1958), doktorat znanosti na MF-u u Zagrebu (1960). SPEC.: postdoktorsko usavrsavanje u Bloomingtonu (SAD, 1965-1966), tecajevi racunalnih znanosti i informatike u Firenci (1968), Londonu (1969), Parizu (1970) i dr., usavrsavanje u Kyotu (1988). KARIJERA: asist. PMF-a u Zagrebu (1958); doc. (1964), izv.prof. (1970) i red.prof. MF-a u Zagrebu (od 1975); predsj. Katedre za higijenu, socijalnu medicinu i epidemiologiju MF-a (1991-1993); predsj. Odjela za informatiku SNZ-a (1973-1993), voditelj postdipl. studija Zdravstveni informacijski sistemi na MF-u u Zagrebu (1984-1993); veleposlanik u Danskoj (od 1993-1998), Slovackoj (od 1998). DJELA: Zdravstvena informatika (III. izd., 1989) i dr.; objavio vise od 120 znan. i struc. radova. CLAN: Hrvatskoga kemijskog drustva, HLZ-a, Hrvatskog drustva za medicinsku informatiku (predsj.), HAMZ-a, Europske federacije za medicinsku informatiku, Brace hrvatskoj zmaja (veliki mestar Druzbe 1992-1993) i dr. NAGR./ODL.: nagrada "Rudjer Boskovic" (1975). MEDICINSKI INTERESI: medicinska informatika, imunokemija.

DEZELIC, NADA, (prof.dr.sc.med.) zdrav.ekologinja, red.prof. SNZ "Andrija Stampar" MF-a u Zagrebu (Bjelovar, 09.03.1936.).
NAOBRAZBA: Prirodoslovno-matematicki fakultet u Zagrebu, magisterij znanosti (1965), doktorat znanosti na MF-u (1969). Spec.: aktivna sudionica brojnih domacih i medjunar. kongresa i konferencija o zdravstvenoj ekologiji. KARIJERA: asist. u SNZ "Andrija Stampar" u Zagrebu (1961-1974); doc. (1974-1979), izv.prof., red.prof. Medicinskog Fakultet-a u Zagrebu (od 1979); honorarna prof. na PMF-u i SF-u u Zagrebu. DJELA: vise od 50 znan. i struc. radova i nastavnih tekstova. CLAN: Hrvatskog ekoloskog drustva, Hrvatskoga kemijskog drustva, Drustva inzenjera i tehnicara. MEDICINSKI INTERESI: zdravstvena ekologija-sanitacija okolisa.

colorlin.gif
Plet.gif

DUJMIC, JOZO, kolekcionar ( Bol, 04.01.1915 - Zagreb, 06.06.1993.).

IZ INTERVJUA ( V.Buric)

Strasti nose ovaj svijet. I donose velika djela. Svijet bez strasti bio bi nekako manji, mlitaviji.

Dalmatinski Zagrepcanin Jozo Dujmic strasno sakuplja slike. I kipove. Vec cetrdesetak godina. Stvorio je veliku i lijepu zbirku. To je njegovo remek-djelo.

Skupio je ponajbolje slike ponajvecih hrvatskih umjetnika. Hrvatsko slikarstvo izmedju I i II svjetskog rata. Kaze da je to najvrjednije sto nasa zemlja ima. I najbolje i najdraze razdoblje. S najljepsim slikama. Sav se u njih unio. Dusom i tijelom. I svim svojim novcem. .....

U salonu su jedan Junek i dva Vidovica, Herman i nekoliko Simunovica, Kljakovic i Gecan, Trepse i duhoviti Rezek, jedno deset predivnih Dulcica i Aralica, Seferov i Ruzicka. Dujmic ima cetiri Murtica. Tu je vise Kastelancica i Motika, cak i Becic i Babic, braca Parac i Uzelac i Ivancic i Tartalja, Postruznik i Kovac, po koji Vojvodic i Masle, pa Sulentic i Varlaj, Mujadzic i Mise i Bozena Vilhar i Francina Dolenec.

Bome, dobra druzina. Samo krema. Vrhovi i vrhnje. Imao je Dujmic i Stancica i nekih deset Generalica, kao malo tko, ali ih je zamijenio, poklonio ili prodao. Nema toga koga Dujmic nije imao. na zidu, ili u mapi, u rukama ili u srcu......

Ali ima i drugih umjetnina. Ili ih je imao. Iz drugih razdoblja. Dakako da je namjestaj u tom dvorcu umjetnosti primjeren umjetninama. Barokni je i stilski.....

"Nema slikara koji nece prijatelju pokloniti sliku. Ali, slikar nece pokloniti ono sto mu je najdraze, a najdraze mu je ono sto je najvrjednije. I sto kolekcionaru zapne za oko...."

colorlin.gif
Plet.gif

GENDA, JOSIP, glumac (Skabrnja, 05.03.1943.).

Zavrsio je Pedagosku akademiju. Stalno je angaziran u HNK u Splitu; sudjeluje na Splitskom ljetu; vaznije kazalisne uloge: Junak (Kartoteka, T.Rozewicz); Don Zane (Glorija, R.Marinkovic); Nakaza (Dan kada je Mary Shelley susrela Charlotte Bronte; E.Manet); gospodar (Jacques Fatalist i njegov gospodar); Sganarelle (Don Juan, Molière); Robespierre (Dantonova smrt, G.Büchner); seljak (Elektra, Euripid); Meki noz (Opera za tri grosa, B.Brecht); Simun Cirenac (Simun Cirenac, I.Bakmaz); Oberon (San Ivanjske noci, W.Shakespeare). Nagrade/odlikovanja: Nagrade HDDU-a (1976, 1988), Nagrada grada Splita (1981), "Dubravko Dujsin" (1984), Zlatni lovorov vijenac (1989), "Marul" (1989), Nagrada "Slobodne Dalmacije" (1990).

colorlin.gif
Plet.gif

IVANISEVIC, MILAN, povjesnicar umjetnosti (Split, 08.05.1937.).

Zavrsio Filozofski fakultet u Zagrebu 1963. Radio u Konzervatorskom zavodu za Dalmaciju (1964-67), bio je ravnatelj Zavoda za zastitu spomenika kulture (1974-79), a od 1981. ravnatelj Galerije umjetnina u Splitu.

BIBL.: Ikonografija svetoga Ivana Trogirskoga, Peristil, 1978,21; Juraj Dalmatinac u Splitu godine 1444. i 1448. Radovi IPU 1979-1982,3-6; Andrija Alesi u Splitu 1448. godine, Mogucnosti, 1983, 4-6; Uz stotu obljetnicu Branislava Deskovica, Mogucnosti, 10-11; Ikonografske mijene u crkvi Gospe od Zdravlja, Prilozi-Dalmacija, 1990.

colorlin.gif
Plet.gif

KOLNICAR, BOZENA, dramska umjetnica splitskog HNK (Zagreb, 02.03.1930. - Split 19.06.1994.).

IN MEMORIAM (J.Fiamengo)

Nakon duge i teske bolesti u Splitu je u 64.godini zivota umrla dramska umjetnica Bozena Kolnicar. U povijesti hrvatskog glumista, napose onoga u Splitu, ostat ce zabiljezena kao "rodjena" tragetkinja premda su mnogi bili skloni tvrditi da je jednako tako bila izvanredna i u karakternim te komicnim ulogama. Bila je u privatnom zivotu samozatajna, a na sceni ju je odlikovao perfekcionizam dikcije i siroka gesta, velika energija i studioznost. Otisla je tiho ali je puno njezina bogatog umijeca ostalo upisano u iskustvu generacija glumaca koje je svojedobno prva upucivala u tajne glume, scene, govora.

Rodjena je u Zagrebu gdje je i zavrsila Akademiju kazalisne umjetnosti. Na poziv Silvija Bombardelija dolazi u Split i tu ostaje. Prvu ulogu daje joj tadasnji direktor splitske Drame Slobodan Novak i od tada, od uloge u "Sporednoj ulici" 1955.godine, izborila se za hod po onoj glavnoj ulici scenske umjetnosti jer slijede uloge poput naslovne u Anouilhovoj "Antigoni", Ines u Sartreovim "Iza zatvorenih vrata", Marta u Camusovu "Nesporazumu", u "Trojankama", Beckettovom "Svrsetku igre", Gospodja u Genetovim "Sluskinjama", Majka u Marinkovicevoj "Gloriji" ... Kao revna ucenica Gavelle, ali i Habuneka i Skiljana scensku je umjetnost dozivljavala kao uzviseni cin, kao sublimaciju zivota, sazimanje sudbine u trajanju scenskoga vremena. Zagrepcanka je dosla u Split, u njegov teatar i u Splitsko ljeto, unijela dah visokog profesionalnalizma, bitke za svaku rijec koja se mora cuti, koja mora odzvoniti.

Unatoc svojevrsnom asketizmu kad je u pitanju scenska umjetnost, kad god bi se poveo razgovor o teatru, zivnula bi, bila ozarena, ponesena i samim spomenom kazalista. U Talijinu hramu bila je revna svecenica, pedantna spram uloga, srdacna s kolegama i svima koji su joj se obracali. Generacija je to Teje Tadica, Slavka Stetica, Asje Kisic, Save Komnenovica, Ive Marjanovica i drugih, a nemoguce je svih spomenuti, koja je godinama "vukla" i nosila repertoar teatra, od anticke drame do Krlezinih salona, od uvodicevskog crnog humora do vedrine Pometove druzine. Tisa i zacijelo ranjivija od ostalih, povucena iz arene spektakla u koji glumacki posao zna povuci, Bozena Kolnicar nije odustajala od svog intelektualistickog pristupa ulogama koje su joj se nudile svojom slojevitoscu; sama je sebi zadala repertoar od kojeg nije odustajala, a i u minijaturi, kad bi je prihvatila, znala je pronaci oslonac za izvanserijsku kreaciju. Njezine rijeci, izraz lica, strogost glumackoga nerva, instikt za posveceno, toplina iskaza, smijeh i suze nikada nisu bili lazni, nego im se uvijek moglo vjerovati.

Tesko je naci odvec podataka o njoj jer je smatrala da je scenska umjetnost svake veceri neponovljiva i treba je samo tada dozivjeti, a sve ostalo je zapravo samo udaljavanje od toga. Kao da je smatrala da uistinu svaki bljesak fotoaparata, cineci ga "vjecnim" zapravo oduzima jedan dio covjeka. Dobivala je i nagrada, sjecamo ih se. No koliko god su joj one nesto znacile, kao ona na Gavellinim vecerima 1981. za ulogu u Manetovom "Danu kada je Mary Sheley susrela Charlottu Bronté", toliko ih je smatrala manje vrijednima od uloga. Uloga u kojima je Bozena zracila i bila uistinu prava Gospodja dramske umjetnosti.

colorlin.gif
Plet.gif

KONSTANTINOVIC, MIODRAG , sveuc.prof. (Beograd, Srbija-Yugoslavija, 09.10.1931.).

OBRAZOVANJE: Medicinski fakultet u Zagrebu (1957), spec. radiologije (1962), doktorat medicinskih znanosti iz radiologije u Zagrebu (1970). KARIJERA: rukovoditelj Odjela za radioterapiju u Zavodu za klinicku onkologiju i radioterapiju MF-a u Zagrebu (1963); predstojnik Klinickog centra za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split (1972); izv.prof. (1975) i red.prof. MF-a u Zagrebu (1981); sada u mirovini. DJELA: Radioterapija malignih tumora usne supljine (1972); objavio 65 znanstvenih i struc. radova. CLAN: HAMZ-a i dr. NAGR./ODL.: nagrada "Pavao Culumovic", Orden rada sa srebrnim vjencem, Nagrada grada Splita i dr.

colorlin.gif
Plet.gif

KRSTULOVIC, IVAN, slikar (Split, 27.11.1932.)

Akademiju likovnih umjetnosti diplomirao je u Zagrebu 1959. godine u klasi prof.Mise. Stalno zivi i radi u Splitu. Samostalno izlagao u Splitu (1962), u Zagrebu (1970). Sudjelovao na kolektivnim izlozbama HDLU-a Split.

Izlozba - Pinakoteka franjevackog samostana Gospe od Zdravlja (Split 1996) (Dr Ivo Babic)

Za kontemplaciju Ivanu Krstulovicu su dostatne male stvari. Nisu to cak ni skoljke ni kristali. Dovoljna je prasnjava boca, kakav zaboravljeni, pomalo prasnjavi predmet i dakako vaza sa ili bez cvijeca. Slikar osjeca ozracja stvari, njihova utjecajna polja, privlacenja i odbijanja. Posebno ocakline na vazama kompliciraju odnose medju predmetima. Odsjaj na caklini pridaje skromnoj zdjeli iluziju izvora svjetla. Priguseni bljesak na boci moze se dozivjeti kao ozracenje u polumraku. Tako stvari postaju obiljezene, nabijene nepronicnim, tek naslucenim znacenjima.

Oko stvari valja kruziti, makar pogledom. Mijenjaju se, ovisno o kutu promatranja, skracuju se, produzavaju, medjusobno priblizavaju, prikrivaju ili pak udaljavaju.Rekli bi stari da i stvari imaju svoju sudbinu. Iz Biblije je poznata usporedba krhkosti krcaga i covjeka. Ponekad stvari imaju duzi rok trajanja od svojih tvoraca. Prezive i stare boce; poneke posude makar na tavanu ostaju postedjene, zaboravljene i zametnute prilikom kampanjskih preuredjivanja i oslobadjanja od suvisnih stvari. No, sto je to suvisno?

Kad nas umjetnici upucuju na stvari otkrivamo i mi neposveceni njihov tajni i skroviti zivot. Zamjecujemo zamucenu transparentnost obojenog stakla koja nam postaje simbolom slican velu. Bljesak cakline stice skoro religijska znacenja poput hijerofanije.

Krstulovic opisuje ne samo prostore i polja oko stvari; on je slikar i vremena koje zapinje oko predmeta, sto se skriva u supljinama sudja. Jer i vrijeme je relativno. Negdje je veoma usporeno, skoro zaustavljeno, ugrabljeno u vrcevima ili pak zatvoreno u bocama. Mijesajuci boje, vodu, temperu, pigmente, zamahujuci kistom Krstulovic izvodi skoro alkemijske radnje. Mijesa i vrijeme, zgusnjava prostore, unosi dimenziju dugih trajanja. Nas slikar je od onih koji smatraju da su za duga putovanja dovoljni prostorni i vremenski rasponi izmedju predmeta na dohvat ruke. Ustrajnom i samozatajnom umjetniku gledane stvari za uzdarje upucuju jeke i odbljeske.

colorlin.gif
Plet.gif

LONZA, TONKO, glumac i profesor Akademije dramske umjetnosti (Zaton kod Dubrovnika, 28.09.1930.).

Zavrsio je Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu. Ima stalni angazman u HNK; glumio je i u Zagrebackom dramskom kazalistu, na Dubrovackim ljetnim igrama, u glumackoj druzini Histrion; najvaznije su mu kazalisne uloge: Orest (Ifigenija na Tauridi, J.W.Goethe, 1953); Edip ( Kralj Edip, Sofoklo, 1963); Orsat i Gospar Luksa (Dubrovacka trilogija, I.Vojnovic, 1965 i 1981); Peer Gynt (Peer Gynt, H.Ibsen, 1977); Macbeth (Macbeth, W.Shakespeare 1971); Aretej (Aretej, M.Krleza, 1972); Pedro Crespo (Sudac zalamejski, Calderon, 1986); filmske uloge: Ignjat Glembay (Glembajevi, M.Krleza). Clan je HDDU-a. Dobio je niz nagrada i odlikovanja: Nagrada grada Zagreba, Sterijina nagrada, Nagrada HDDU-a, Nagrada "Dubravko Dujsin", "Orlando".

colorlin.gif
Plet.gif

SABOL, ZELJKO, povjesnicar umjetnosti i pjesnik (Bjelovar, 28.11.1941.-Zagreb, 05.11.1991.).

Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1967. Godine 1968-71. kustos Gradskoga muzeja u Bjelovaru, od 1975. umjetnicki voditelj Galerije "Forum" u Zagrebu, od 1980. urednik u Leksikografskome zavodu "Miroslav Krleza". Objavljivao likovne kritike i oglede u listovima i casopisima ("Telegram", "Razlog", "Republika", "Odjek", "Mogucnosti", "Oko") te predgovore u katalozima (I.Lovrencic, S.Peric, N.Reiser, M.Sutej, S. Vulas). Organizirao izlozbe u zagrebackim galerijama te u bjelovarskom muzeju.

BIBL.: Oskar Herman, Studentski list, 21.03.1961; Put Ede Murtica (katalog), Nis 1967; Nasta Rojc (katalog), Bjelovar 1969; Zlatko Keser (katalog), Zagreb 1976; Eugen Kokot (katalog), Zagreb 1976; Petar Salopek (katalog), Zagreb 1980; Dalibor Jelavic, Zagreb 1988; 200 godina zajedno (katalog), Bjelovar 1991.

LIT.: In memoriam Zeljko Sabol, Rusan, 1992, 2-3.

colorlin.gif
Plet.gif

SILOVIC-SLADE, MIRKO, knjizevnik (Split, 23.08. 1916. - Trogir, 26.05.1992.).

IN MEMORIAM (J.Fiamengo)

U Trogiru je nakon kratke i teske bolesti u 76.godini zivota preminuo knjizevnik te istaknuti trogirski kulturni i prosvjetni radnik Mirko Silovic-Slade. Rodjen je 1916.godine u Splitu, ali od malih nogu zivi u Trogiru u cijem kulturnom i prosvjetnom zivotu aktivno djeluje pisuci pjesme (prva mu je objavljena 1935.godine), prozu i humoristicke crtice, baveci se uz to i publicistikom te suradjujuci u raznim knjizevnim i strucnim casopisima, listovima i zbornicima. Takodjer, suradjuje u izdanjima trogirskih vodica i fotomonografija, pisao je i za "Slobodnu Dalmaciju" posebno u prilogu "Pomet", a isto tako suradnik je Hrvatskog bibliogrfskog rjecnika Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleza" i Leksikona pisaca bivse Jugoslavije.

Ovaj vrsni znalac trogirskoh starina i tradicija posebno se iskazao u pisanju poezije na trogirskoj cakavici pa je zastupljen i u antologiji ovostoljetnog cakavskog pjesnistva "Dusa duse Hrvatske", tiskane u Rijeci 1987.godine. S Duskom Geicem objavio je 1973.godine knjigu "Trogirski akvareli", a prije cetiri godine Knjizevni krug u Splitu tiska mu knjigu "Kamen vrime suce". Od prije mjesec dana clanom je Drustva hrvatskih knjizevnika.

colorlin.gif
Plet.gif

SCHTAMBUK, DRAGO, knjizevnik, ministar-savjetnik veleposlanstva RH u Londonu, veleposlanik RH u Indiji, Egiptu (Selca, otok Brac 20.09.1950.).

OBRAZOVANJE: Medicinski fakultet u Zagrebu, specijalizacije. KARIJERA: kao lijecnik gastroenterolog i hepatolog dobiva medjunarodne stipendije i radi u Londonu (Royal Free Hospital, 1983-87; Research Registrar - HIV & AIDS - St Stephen Hospital, Westminster Hospital, St Bartholomew Hospital, 1987-91); autor je vise znanstvenih radova, uglavnom o AIDS; voditelj Ureda RH u Velikoj Britaniji (1991-92) i opunomoceni ministar savjetnik Ambasade RH (1993-95), u Indiji (1995-98) te Egiptu (od 1998); pokretac casopisa "Marul" (1989), utemeljitelj bastinskih dana "Croatia rediviva" u Selcima (1991). DJELA: pjesme Meu namin (1974), ANTINOY & mangal (1977), Snijeg za Ehnatona (1981); Od onih kakve crta infantkinja (1984), Vapnena trupla (1987), Brac (1990), Croatiam aeternam (1991); antologije hrvatske mlade lirike Insulae (1981), Quadrispatium hrvatskog mladjeg pjesnistva (1982, s N.Juricom i B.Petracem); i dr. CLAN: MH, Zbrora hrvatskih lijecnika, DHK, General Medical Council of Great Britain, PEN-a (hrvatski i engleski centar), Otocki misticni red hrvatskog kriza, Hrvatski sastanak 1888, British medical Association, Druzba brace hrvatskog zmaja, Hrvatski kulturni klub. NAGR./ODL.: "M.Marulic", i dr.HOBI: hodocasca otockim starohrvatskim crkvicama, pasjunski pucki napjevi, gledanje lisca kako ga vjetar vije i mora kako se propinje i pjeni.

colorlin.gif
Plet.gif

SUBOTIC-KASCHTELAN, NADA, gklumica (Bosnjaci, Slavonija 11.10.1931.).

OBRAZOVANJE: Akad.dram.umj. u Zagrebu. KARIJERA: vec vise od 40 godina glumi u kazalistima DK "Gavella" i Teatru Itd u Zagrebu, na Dubrovackom festivalu i Splitskom ljetu te na filmu, radiju i TV; najvaznije kazalisne uloge: Robinja (Robinja, H.Lucic); Marta (Ljubav u koroti, D.Ivanisevic); Tereza (U zatvorenim sobama, G.Green); Majka (Povratak, M.Feldman); Velika Rahela (Zivjeti kao svinje, J.Arden); Madona (Mirisi, zlato i tamjan, S.Novak); Agafja (Zenidba, N.V.Gogolj); Alice (Mrtvacki ples, A.Strindberg); Winnie (Divni dani, S.Brecht); Lucienne (Buba u uhu, G.Feydeau); Gospodja Ane (Maskarate ispod kuplja, I.Vojnovic); Mara (Dubrovacka trilogija, I.Vojnovic); Marta (ljeto, E.Bond); Vesna (Adagio, L.Kastelan); Pitou (Sara ili vrisak languste, Murrel-Wilson); Lotte (Lettice i Ljublist, P. Schaffer); vaznije filmske uloge: Sokol ga nije volio, B.Schmidt; Krhotine, Z.Ogresta. CLAN: HDDU-a. NAGR./ODL.: "Vladimir Nazor", Zvono Lotrscak, Sterijina nagrada, Nagrada grada Zagreba, "Dubravko Dujsin", Zlatni vijenac, Zlatni smijeh, Nagrada HDDU-a.

colorlin.gif

Logo3 Copyright (c) 1985 by Berezina Matokovic
Galerija slika
Art Gallery - Galerie des peintures -
Galería de pintura
Statistika
Statistics - Statistiques - Estadística
Republic of Croatia

Home Page Created by: bmatokov@public.srce.hr